Ovo je informativna stranica. Ona nije pravilo ili smjernica, ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.
17. oktobra – U raznim dijelovima Evrope – Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španija, Portugal i Albanija – izbile su masovne studentske i narodne demonstracije, često popraćene nasilnim sukobima između policije i demonstranata. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su protesti u Albaniji eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, gradska vijećnica u Limogesu djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta.
16. oktobra – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom Narodna partija bubašvaba uhapšeni su u New Delhiju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska.
Aktualni događaji jesu rubrika Glavne stranice koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima se može saznati više na Wikipediji.
Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama.
Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan i o njemu se treba naširoko izvještavati u pouzdanim izvorima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za ovu rubriku Glavne stranice.
Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja:
Koliko je izvještavanje temeljito? – Obrađuju li izvori događaj iscrpno ili ga samo usput spominju?
Koliko ima nezavisnih izvještaja? – Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose vijest iste novinske agencije?
Koliko se često pojavljuju nove informacije? – Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pomno pratiti?
Kakvi izvori izvještavaju o događaju? – Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom?
Može li događaj biti tema zasebnog članka na Wikipediji? – Ima li dovoljno samostalnog značaja i obrade u pouzdanim izvorima da zaslužuje zaseban članak?
To su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uvjeti koje svaka vijest mora ispuniti.
Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi mjerilo značaja. Mediji mogu prilagođavati prikaz vijesti lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja ili čitateljice, pa ista vijest može imati različitu vidljivost.
Pri izboru vijesti treba voditi računa o geografskoj raznovrsnosti rubrike. Vijesti iz regije, pod kojom se ovdje podrazumijeva prostor bivše Jugoslavije, u pravilu ne bi trebale činiti više od približno trećine glavnih vijesti. Naprimjer, među šest glavnih vijesti preporučuje se najviše dvije iz regije. Ovaj omjer orijentacijska je preporuka. Odstupanja su opravdana kada se u regiji istovremeno odvija više značajnih događaja, ali regionalne vijesti ne bi trebale dugoročno dominirati rubrikom.
Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja.
Sažetak vijesti treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Wikiveze trebaju voditi do događaja, osoba, mjesta ili drugih relevantnih tema. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti.
Pri pisanju sažetaka obratite pažnju na sljedeće upute:
Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, u pravilu u perfektu.
Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i izraze kao što je "prvi put u historiji".
Izbjegavajte poređenja kao što je "najveći u regiji od [godina]" kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja.
Pružite dovoljno informacija tako da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme.
Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno dostupna naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu.
Broj vijesti zavisi od njihove dužine i raspoloživog prostora na Glavnoj stranici. Rubrika generalno treba sadržati između pet i sedam vijesti. Starije vijesti povremeno se arhiviraju (Wikipedija:Događaji/Arhiva) da bi rubrika ostala ažurna.
Vijesti o dodjeli godišnjih titula, proglašenju prijestonica kulture i sličnim odlukama objavljuju se povodom konkretnog proglašenja. Ne zadržavaju se u rubrici tokom cijelog perioda na koji se titula ili odluka odnosi.
Rubriku obično prati slika povezana s jednom od najnovijih vijesti. Slika se ne koristi za ilustriranje stavki navedenih samo u dijelovima "Aktualne teme" i "Nedavne smrti".
Pri izboru slike pridržavajte se sljedećih uputa:
Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim izvorom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikiostave. Neslobodne datoteke koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne dodaju se u ovu rubriku.
Slika treba prikazivati nešto što se spominje unutar vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti istaknuta pomoću kurzivnog teksta "(na slici)" ili, kada je potrebno radi jasnoće, "([objekt] na slici)".
U pravilu se ilustrira najnovija vijest. Ako za nju nema adekvatne slobodne slike, prednost ima sljedeća vijest prema redoslijedu prikaza i tako dalje.
Izbjegavajte čisto dekorativne slike, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu.
Ako nema adekvatne slobodne slike, rubrika može biti prikazana i bez nje. Međutim, to je u praksi izuzetan slučaj.
U dijelu "Aktualne teme" navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme.
Za uvrštavanje je važno da je tema u toku. Postojanje, kvalitet i učestalost dopune povezanog članka nisu uvjeti. Kada se događaj završi, tema se uklanja s liste.
U dijelu "Nedavne smrti" navode se enciklopedijski značajne osobe, životinje i drugi organizmi koji su nedavno umrli. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru.
Za uvrštavanje nije potrebna procjena kvaliteta biografskog članka.
Pojedinačna smrt navodi se kao zasebna vijest samo ako ima neposredne i značajne političke, institucionalne ili druge društvene posljedice, npr. ako pokreće postupak izbora nove osobe za javnu funkciju. U ostalim slučajevima, smrt se navodi samo u dijelu "Nedavne smrti". Kada je smrt navedena kao zasebna vijest, ista osoba ne navodi se u dijelu "Nedavne smrti".
