Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Parlamentarni izbori su održani u Republici Srbiji dana 25. oktobra 2026. i predstavljaju 15. izbore za Narodnu skupštinu Srbije od uvođenja višestranačkog sistema 1990. godine. Izbori su vanredni jer je redovne izbore trebalo održati do kraja 2027. godine. Izbore je pobedila Studentska lista sa širokom većinom od 2.339.038 to jeste s 53,03% glasova. Na izbore je izašlo 6.451.292 glasača tj. 68,98% birača s pravom glasa.
Do vanrednih izbora došlo je usled masovnih protesta zbog pada nadstrešnice železničke stanice Novi Sad, koji su počeli u novembru 2024. godine. Studenti u blokadi, koji su bili na čelu protesta, od maja 2025. godine su zahtevali vanredne parlamentarne izbore. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je povodom tog zahteva izjavljivao da bi izbori mogli biti održani ranije, zajedno sa sledećim predsedničkim izborima. Na obrazloženi predlog Vlade, Vučić je 9. septembra 2026. raspustio četrnaesti saziv Narodne skupštine i raspisao izbore za 25. oktobar, čime je zvanično počela izborna kampanja.
Specifičnost ovih izbora je to što se kao glavni konkurent dugogodišnjoj vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) se navela Studentska lista, koju su sastavili studenti u blokadi. Na samoj listi nema studenata, već se na njoj nalaze nestranačke ličnosti koje su studenti izabrali. Opozicione stranke nisu uspele da formiraju jedinstven front. Deo njih je izašao na izbore sa ideološkim saveznicima, u koalicijama Evropska Srbija i Autentična desnica, dok je veći broj stranaka odustao od učešća i pozvao svoje birače da glasaju za Studentsku listu, koju su istraživanja javnog mnjenja videla kao vodeću opozicionu snagu. Dugogodišnji koalicioni partner SNS-a, Socijalistička partija Srbije, nastupao je u sopstvenoj koaliciji sa Jedinstvenom Srbijom, Zelenima Srbije i Socijaldemokratskom partijom Srbije. SNS je nastupao sa više manjih stranaka na listi Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija, koju je predvodio Aleksandar Vučić kao kandidat za predsednika Vlade.
Izlaznost je u jutarnjim časovima bila rekordna, dok su ovi izbori imali drugu najveću ukupnu izlaznost u istoriji srpskih izbora sa više od 70%. Iako su posmatrači izbora i nevladine organizacije prijavile mnoge izborne krađe u korist SNS-a, kao i incidente na biračkim mestima i napade na kontrolore, pobedu je odnela Studentska lista sa više od 50% glasova, čiju je pobedu ubrzo nakon kraja glasanja priznao Aleksandar Vučić. To je treći put da neka stranka osvoji više od polovine glasova na parlamentarnim izborima u Srbiji. Srpska napredna stranka po prvi put od svog osnivanja nije formirala vladu i po prvi put nije najveća stranka posle nekih parlamentarnih izbora.
Zbog referendumske atmosfere i velike izlaznosti su glasovi uglavnom bili podeljeni između Studentske liste i SNS-a, što je dovelo do toga da Socijalistička partija Srbije po prvi put ne pređe izborni cenzus i time uopšte ne uđe u skupštinu. Evropska Srbija i Autentična desnica, iako najjače opozicione koalicije na prethodnim izborima, su na ovim osvojile po manje od 1% glasova, te novu skupštinu čine samo Studentska lista i SNS, kao i manjinske stranke SVM, Albanska koalicija, SDA i SDP. Zbog prethodne ostavke Aleksandra Vučića na mestu predsednika se uskoro očekuju i predsednički izbori.
- Izvod iz registra političkih stranaka. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. 2. 10. 2026.. Arhivirano iz originala na datum 2. 10. 2026..