Snotit

Snotit, također i snotikul, je mikrobni obraštaj jednoćelijskih ekstremofilnih bakterija koje vise sa zidova i stropova pećina i slične su malim stalaktitima, ali imaju konzistenciju nosne sluzi. U pećinama Frasassi u Italiji, preko 70% ćelija u snotitu identificirano je kao Acidithiobacillus thiooxidans, s manjim populacijama koje uključuju arheon u nekultiviranom kladusu 'G-plazma' Thermoplasmatales (>15%) i bakteriju iz porodice Acidimicrobiaceae (>5%).[1]
Bakterije crpe energiju iz hemosinteze vulkanskih sumpornih spojeva, uključujući H2S i rastvor tople vode koji kaplje odozgo, stvarajući sumpornu kiselinu. Zbog toga su njihovi nusprodukti vrlo kiseli (približavaju se pH=0), sa sličnim svojstvima kao baterijska kiselina.[2] Istraživači sa Univerziteta u Teksasu ukazuju na to da bi ova sumporna kiselina mogla biti značajniji uzrok stvaranja pećina od uobičajenog objašnjenja o ugljičnoj kiselini koja nastaje iz ugljen dioksida rastvorenog u vodi.[3]
Na snotite su skrenule pažnju istraživačice Diana Northup i Penny Boston koje su ih proučavale (zajedno sa drugim organizmima) u otrovnoj sumpornoj pećini zvanoj Cueva de Villa Luz (Pećina osvijetljene kuće) u Tabascu u Meksiku. Snotite je u ovoj pećini prvi otkrio Jim Pisarowicz, koji je ujedno i stvorio taj termin.[4]
U BBC-jevoj seriji Čuda Sunčevog sistema, profesor Brian Cox je istraživao snotite i postavio tezu da bi, ukoliko na Marsu postoji život, on mogao biti slično primitivan i skriven ispod površine Crvene planete.
- ↑ Jones, DS; Albrecht, HL; Dawson, KS; Schaperdoth, I; Freeman, KH; Pi, Y; Pearson, A; Macalady, JL (2012). „Community genomic analysis of an extremely acidophilic sulfur-oxidizing biofilm”. ISME J 6 (1): 158–70. DOI:10.1038/ismej.2011.75. PMC 3246232. PMID 21716305.
- ↑ „BBC Two - Wonders of the Solar System, Original Series”. BBC Online. 4 Apr 2010.
- ↑ Derasa, "Caves and snoticles", Earth-pages, Wiley-Blackwell, 1 May 2004.
- ↑ Michael Ray Taylor, Dark Life: Martian Nanobacteria, Rock-eating Cave Bugs, and Other Extreme Organisms of Inner Earth and Outer Space, pp. 56–57, Simon and Schuster, 1999 ISBN 0684841916.
Hose L. D., Pisarowicz J. A. (1999) "Cueva de Villa Luz, Tabasco, Mexico: reconnaissance study of an active sulfur spring cave and ecosystem". J Cave Karst Studies; 61:13–21