Interglossa
| Obča informacija | |
|---|---|
| Stvoritelj | Lancelot Hogben |
| Data stvorjenja | 1943 |
| Celj | medžunarodny pomoćny język |
| Jezyčne kody | |
| ISO 639-3 | igs |
Interglossa (bukvalno: «medžu + jezyk») je umětny jezyk, izrabotany biologom Lancelotom HogbenomЛанселотом Хогбеном podčas Vtoroj světovoj vojny kako proba iztvorjenja medžunarodnogo pomočnogo jezyka na osnově medžunarodnogo leksikona nauky i tehnologije, prěvažno grečskogo i latinskogo proizhodženja, s čisto izolujučeju gramatikoju. Interglossa byla publikovana v 1943 kako samo skica pomočnogo jezyka.[1] S priměnjenjem semantičnyh principov Hogben sostavil redukovany slovnik něčto vyše 880 slov, čto može byti dostatočno za za osnovne razgovory medžu narodami različnoj narodnosti.
Potomok Interglossy je glosa (1970–), ktora je razširila i izměnila slova jezyka.
Historija
[praviti | praviti izvorny kod]V 1943 Hogben publikoval Interglossa: A draft of an auxiliary for a democratic world order. Kako profesor Hogben uviděl, kako težko je bylo studentam zapametati biologične terminy, ibo oni slabo znali etimologiju i klasične jezyky. Zato je počel jim pokazyvati medžunarodne grečske i latinske korenje tyh terminov, da by one ukrěpili se v jihnoj pameti. Počel je sostavjati slovnik, a pozdněje, v času Drugoj světovoj vojny v Birminghamu, razrabotal je sintaktične směrnice. Takym sposobom on dovršil skicu novogo pomočnogo jezyka osnovanogo na leksikonu modernoj nauky:
Zato že prirodna nauka je jedina istnujuča forma medžuljudskoj kooperacije na planetarnoj skalě, ljudi nauky, ktori za potrěbne informacije sut zavisni od žurnalov publikovanyh na mnogyh jezykah, imajut polnu svědomost, že jezyčny babelj je spoločny problem prvoj veličiny. Ljudi nauky, vyše od drugyh, imajut na svojih prstah medžunarodny slovnik, ktory uže istnuje (...)[2]
Nakonec Hogben ubědil se, že taky pomočny jezyk je potrěbnějši neželi kogdakoli, i rěšil, že go publikuje, podčrkajuči, že je samo skica:
Dobry razlog za publikovanje ovoj skice je to, že poslěvojenny svět je gotovy kako nikogda raněje na priznanje potrěby remedije, uže poiskyvanoj mnogymi drugymi. Kogda ta potrěba stane jasna, bude odnositeljno prosto za medžunarodny komitet (...). (...) avtor skromno prědavaje ovu prvu skicu v naději, že čitatelji budut prědlagati sugestije i konstruktivnu kritiku kako osnovu za něčto lěpše. Tuto ne je učebnik za početkujučih.[3]
Interglossu možno je uvažati skiceju svojego potomka, pomočnogo jezyka glosa,[4] ktory čestično izměnil i razširil leksikon interglossy.
Alfabet i izgovor
[praviti | praviti izvorny kod]Interglossa piše se latinskym alfabetom, koristajuči 26 bukv osnovnogo latinskogo alfabeta bez diakritičnyh znakov. Večinstvo bukv izgovarjaje se shodno simbolom medžunarodnogo fonetičnogo alfabeta, s slědujučimi izključenjami:
- y izgovarjaje se kako i.
- c i q izgovarjajut se kako k.
- ph, th, ch, rh izgovarjajut se kako f, t, k, r.
- Na početku slova x izgovarjaje se kako z, na drugyh pozicijah kako ks.
V slědujučih kombinacijah suglasok na početku slov prvy element je němy: ct-, gn-, mn-, pn-, ps-, pt-.
Udarjenje je obyčno na prědposlědnjej silabě, napr. billeta (bilet), nesia (ostrov). Ako slovo končaje se na dvě samoglasky (-io, -ia, itd.), one mogut zvučati kako diftong. Ale sam Hogben prědpočitaje hiatus, argumentujuči, že udarjenje v nesia je na tretjej silabě od konca (drugymi slovami: nE-si-a, ne *nE-sia).
Leksikon
[praviti | praviti izvorny kod]Za razliku od drugyh pomočnyh jezykov Hogbenova interglossa naklanja se do pozajmanja medžunarodnyh slov iz grečskogo s obzirom na intensivnu infiltraciju grečskyh korenjev v vsakodnevnom žitju, proizhodečih od modernoj nauky i tehnologije. Na priklad: mikroba, mikrofon, telefon, itd.[5] Tym ne menje velika čest leksikona je latinskogo proizhodženja. Sama nazva jezyka Inter-glossa je sostavjena iz latinskogo inter i grečskogo glossa. Poněkogda Hogben kolěba se medžu grečskym i latinskym, prědlagajuči pary ravnoznačnyh sinonimov (napr. hypo i infra, soma i corpora), da by pozdněje někaky medžunarodny komitet izbral medžu njimi.
V 1943 Hogben oglasil, že prigotovi dodatočny tom, A short English-Interglossa Dictionary, ale izgleda na to, že nikogda ne došlo k jegovoj publikaciji. Rukopis nahodi se srěd Hogbenovymi papirami v Universitetu Birminghama[6] i byl uměščeny na internetu v 2014.[7] V slovniku Hogben davaje čislovany spisok 880 slov s etimologičnymi ključami.[8] Někoje elementy (ok. 100) sut pary sinonimov, napr. dirigo / controlo. Hogben takože davaje dodatočny spisok 74 medžunarodnyh slov, tako že istinny razměr leksikona je 954. Nakonec, Hogben prědstavja alfabetičny spisok, ktory na žalost sodrživaje mnogo grěšek v čislah. Silaby v pogrubjenom fontu sut «generične imenniky» koristane v složenyh slovah.
Priměrny tekst
[praviti | praviti izvorny kod]Slěduje Otče naš, na jezyku interglossa: U Petitio de Christi[9]
| Interglossa: | Grečsky: | Prěvod: |
|
Na Parenta in Urani: |
Πάτερ ημών ο εν τοις ουρανοίς, |
Otče naš, ktory jesi v nebesah, |
Iztočniky
[praviti | praviti izvorny kod]- ↑ Hogben, Lancelot (1943). Interglossa. A draft of an auxiliary for a democratic world order, being an attempt to apply semantic principles to language design. Middlesex, Eng: Harmondsworth; New York: Penguin Books.
- ↑ Hogben (1943), str. 7.
- ↑ Hogben (1943), str. 7.
- ↑ "History behind Glosa" (PDF). Glosa Education Organisation (GEO). 2006.
- ↑ Hogben, str. 30.
- ↑ "Catalog record for the papers of Lancelot Hogben, University of Birmingham Special Collections, Cadbury Research Library".
- ↑ "English-Interglossa Dictionary (1943)".
- ↑ Hogben, str. 256–282.
- ↑ Hogben, str. 242.