Početna strana
Njemačka

Njemačka, službeno Savezna Republika Njemačka, jest suverena država u Srednjoj Evropi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku sa Poljskom i Češkom, na jugu sa Austrijom i Švicarskom, a na zapadu sa Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Teritorija Njemačke zauzima površinu od 357.021&nbps;km2 i ima umjerenu sezonsku klimu. Sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među država članicama Evropske unije, te treća po broju migranata u svijetu.
Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko germanskih naroda se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od 10. stoljeća, njemačka područja čine središnji dio Svetog Rimskog Carstva koje traje sve do 1806. Tokom 16. stoljeća, sjever Njemačke postaje središte protestanske reformacije. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena nacionalna država nakon Njemačkog ujedinjenja tokom Francusko-pruskog rata 1871. Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je podijeljena u dvije zasebne države: Istočnu i Zapadnu Njemačku u skladu sa granicama savezničkih okupacijskih zona. Dvije države ponovo su ujedinjene 1990. Zapadna Njemačka postala je osnivačka članica Evropske zajednice 1957, koja 1993. postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene Šengenske zone i 1999. usvojila je evropsku valutu, euro.
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 10. oktobar – U raketnom napadu hutija na terminal 3 međunarodnog aerodroma King Khalid u Rijadu poginulo je 12, a ranjeno 309 osoba.
- 9. oktobar – Nobelova nagrada za mir za 2026. dodijeljena južnoafričkoj sutkinji i bivšoj visokoj komesarki UN-a za ljudska prava Navanethem Pillay.
- 9. oktobar – Snažan zemljotres magnitude 7,7 pogodio je provinciju Herrera u Panami, izdato je upozorenje na cunami.
- 4. oktobar – Na općim izborima u Bosni i Hercegovini, uz najnižu izlaznost u historiji, prema preliminarnim rezultatima za članove Predsjedništva vode Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darijana Filipović.
- 4. oktobar – U prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu Flávio Bolsonaro neznatno je ispred predsjednika Lule da Silve. Drugi krug održava se 25. oktobra.
- 28. august – Nakon smrti kralja Haralda V, njegov sin Haakon VIII stupio na prijestolje kao novi Kralj Norveške.
11. novembar
- 1821 – Rođen Fjodor Mihailovič Dostojevski (na slici), ruski romanopisac, novelist i publicist.
- 1889 – Washington postao 42. država SAD-a.
- 1911 – Veliki požar zahvatio Visoko i uništio 450 kuća i ostalih objekata.
- 1917 – Umrla Liliuokalani, posljednja kraljica Havaja.
- 1918 – Njemačka potpisala kapitulaciju i time je okončan Prvi svjetski rat.
- 1945 – Na prvim poslijeratnim izborima izabrana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.
- 1975 – Angola stekla nezavisnost od Portugala.
Citat dana
| “ | Ljubav lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 99.049 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 186.520 korisnika napravilo račun, a od toga je 270 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija

