Prějdti k sodržanju

Kava

Izvor: Vikipedija
Espresso late i temna filtrovana kava

Kava (kafe) jest napitok svarjeny iz žarjenyh, mlětyh bobov kavy. Těmnogo kolora, gorka i slegka kysla, kava imaje stimulujuči efekt na ljudij, glavno vslěd sodržanja kafeina, ale takože prodavaje se kak bezkafeinova. Generalno podavaje se gorečeju. Kava imaje največše prodaži na světovom trgu gorečih napitkov.

Proizvodstvo kavy počinaje se kogda sěmena od kavovyh višnej (plodov rastliny Coffea) odděljajut se, že by dobyti neobžarjene zeleny zrna. Tute "zrna" obžarivajut i potom meljut v male česticy. Kavu varet iz prěmlětyh obžarjenyh zrn, ktore generalno namočajut v gorečej vodě prědže jih odfiltrovati. Obyčno kavu podavajut gorečeju, hoti hladna kava ili kava so ledom takože jest popularna. Kavu možlivo gotoviti i podavati različnymi sposobami (napriměr: espresso, frenč-pres, kapučino, i tako dalje). Cukr, cukrozaměny, mlěko, smetana (krem) često dodajut se, že by zagladiti gorky vkus ili ulěpšiti aromat.

Zelena kava prěd obžarenjem

Hoti kava nyně jest globalnym tovarom, ona imaje dolgu historiju, těsno svezanu s kulinarnymi tradicijami vokrug Črvenogo morja. Věrodostojne svědočstva upotrěbovanja kavy, kak ona upotrěbuje se dnes, pojavjajut se v nyněšnem Jemenu v južnoj Arabiji v srědině 15 stolětja v sufijskyh světiliščah, kde kavove zrna vprvo obžarivali se i varili tak, kako to dělaje se tutčas. Kavove zrna sut kupovali se jemencami v etiopskyh vysokogorjah črěz posrědnikov i kultivirovali se v Jemenu. K 16 stolětju napitok dostignul ostaloj česti Bližnjego Iztoka i Sěvernoj Afriky, a poslě razprostranil se v Evropu.

Dva najvyše razprostranjenyh tipa kavy sut Coffea arabica i Coffea robusta. Kavove rastliny izrasčajut veče než v 70 državah, najglavno v Amerikah, Jugo-Iztočnoj Azije, indijskom subkontinentu i v Afrikě. Zelena, nežarjena kava trguje se kak agrikulturny tovar. Globalna kavova industrija ocěnivaje se v $495,5 miliarda dolarov po stanju na 2023 god. V 2023 godu Brazilija byla vedučim rastiteljem kavovyh bobov, proizvodeči 31% od vsego světovogo objema, za njej slědoval Vjetnam. Kritiki kavovoj industije ukazyvajut na negativne poslědstva na okolnu prirodu, take kako sěkanje lěsa i vysoko koristanje vody.

Tutoj članok imaje prěvod iz članka «Coffee» na anglijskom (spis avtorov; dozvoljenje CC BY-SA 4.0).