Prijeđi na sadržaj

Ružovke

Izvor: Wikipedija
Ružovke
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
L.
Rasprostranjenost
Rodovi
vidi tekst
Baze podataka

Ružovke (Ruževke, ružatice, ružače, ruže; lat. Rosaceae), najvažnija porodica u redu ružolikih, razred Magnoliopsida, po nekima Rosopsida. Ime je dobila po najvažnijem rodu Rosa (ruže). Podijeljena je na 3 potporodice: Rosoideae, Dryadoideae, Amygdaloideae. Ovoj porodici cvjetnica, prema GBIF–u pripada 4828 poznatih vrsta u 91 rodu. Kew navodi 99 rodova. [1] U porodici je vrlo česta apomiksija, poliploidija i hibridizacija, i glavni su razlozi kaosa u identifikaciji vrsta, a posebno su česte u rodovima Sorbus, Rubus, Potentilla, Alchemilla, Crataegus itd. [2] Hipantij je jedan od ključnih morfoloških obilježja porodice. Važna je i aktinorizna simbioza nekih rodova (Dryas, Purshia, Cercocarpus) s gljivicama Frankia.[3]

Porodica obuhvaća zeljaste biljke, grmove i drveće s uglavnom jestivim plodovima, a najpoznatiji predstavnici su Malus (jabuka), Pyrus (kruška), Prunus (šljive, trešnje, bademi, marelice), Rubus (maline, kupine) i Fragaria (jagoda) i od velikod su gospodarskog značaja.

Porodica je raširena po cijelom svijetu, osim po Arktiku. Cvjetovi su radijalno simetrični s pet zasebnih latica[4]

Opis

[uredi | uredi kôd]

Rosaceae, porodica ruža cvjetnica (red Rosales), sastavljena od oko 2500 vrsta u više od 90 rodova. Porodica se primarno nalazi u sjevernom umjerenom pojasu i javlja se u velikom broju različitih staništa. Brojne su vrste od gospodarske važnosti kao prehrambene kulture, uključujući jabuke, bademe, trešnje, kruške, maline i jagode; neke, poput ruže, uzgajaju se kao ukrasne biljke.

Pripadnici Rosaceae općenito su drvenaste biljke, uglavnom grmovi ili mala do srednje velika stabla, od kojih su neka oboružana trnjem, ili bodljama kako bi se obeshrabrili biljojedi. Rod Rubus (npr. kupine i maline) uglavnom sadrži lučne grmove ili grmove nepravilnog, često zapetljanog izgleda. Zeljaste trajnice nalazimo u nekoliko rodova, od kojih su najpoznatiji jagoda (Fragaria), petoprst (Potentilla), blaženak (Geum) i suručka (Aruncus). Većina vrsta u porodici ima naizmjenično lišće, a male lisnate strukture koje se nazivaju stipule rutinski su prisutne na dnu lisnih peteljki.

Broj vrsta

[uredi | uredi kôd]

Iako granice porodice Rosaceae nisu sporne, ne postoji opći dogovor o tome koliko rodova sadrži. Područja različitih mišljenja uključuju tretman Potentilla s.l. i Sorbus s.l. Problem pogoršava činjenica da je apomiksija uobičajena u nekoliko rodova. To rezultira nesigurnošću u broju vrsta sadržanih u svakom od ovih rodova, zbog teškoće podjele apomiktičnih kompleksa na vrste. Na primjer, Cotoneaster sadrži između 70 i 300 vrsta, Rosa oko 100 (uključujući taksonomski složene divlje ruže), Sorbus 100 do 200 vrsta, Crataegus između 200 i 1000, Alchemilla oko 300 vrsta, Potentilla otprilike 500, a Rubus stotine, ili možda čak tisuće vrsta. Hassler na svom popisu ima 7713 spp. rane 2026. godine.

Fosilna povijest

[uredi | uredi kôd]

Mnogi od najstarijih sigurnih predstavnika porodice Rosaceae poznati su iz eocenskih planinskih flora Okanogan Highlands područja: sjeveroistočni Washington i Britanska Kolumbija u Kanadi. Tamo su pronađeni: listovi, cvjetovi, plodovi, drvo i pelud, više od deset rosacejskih taksona, uključujući: današnje rodove, ali i izumrle linije. Zanimljivo je da su već u eocenu Rosaceae bile vrlo raznolike, morfološki složene, i očito evolucijski “eksplozivne”. Autori pretpostavljaju da su hibridizacija i poliploidija imali veliku ulogu već vrlo rano u evoluciji porodice — praktično od samih početaka Rosaceae.[5]

Tijekom kasnog paleogena broj vrsta dodatno raste, pojavljuju se mnogi moderni rodovi, i Rosaceae postaju sve važniji dio flora Europe i Sjeverne Amerike. U neogenu porodica se još jače širi, zauzima mnoga staništa, od šuma i planina do suhih stepa, tundri i pustinjskih rubova. Zapravo ispada da su hibridizacija, poliploidija i evolucijska “neurednost” kod Rosaceae vrlo stara osobina, a ne nešto što se pojavilo tek kasnije. [5]

Potporodice

[uredi | uredi kôd]

Maloideae/Pyroideae više nisu zasebna potporodica, nego su također uključene u Amygdaloideae. To je jedna od najvećih promjena moderne filogenije Rosaceae.

  1. subfamilia Amygdaloideae Arnott
  2. subfamilia Dryadoideae Juel
  3. subfamilia Rosoideae Arnott

Rodovi

[uredi | uredi kôd]
  1. Acaena Mutis ex L., acena
  2. Adenostoma Hook. & Arn., adenostoma
  3. Agrimonia L., turica
  4. Alchemilla L., vrkuta, gospin plašt
  5. Amelanchier Medik., merala, krušvica
  6. × Amelasorbus Rehder
  7. Aremonia Neck. ex Nestl., pavlovac
  8. Argentina Hill
  9. Aria (Pers.) J.Jacq. ex Host
  10. Aronia Medik., aronija
  11. Aruncus L., suručka
  12. Bencomia Webb & Berthel.
  13. Cercocarpus Kunth, cerkokarpus
  14. Chaenomeles Lindl., dunjarica
  15. Chamaebatia Benth., hamebacija
  16. Chamaebatiaria (Porter ex W.H.Brewer & S.Watson) Maxim., hamebatiarija
  17. Chamaecallis Smedmark
  18. Chamaemeles Lindl.
  19. Chamaemespilus Medik.
  20. Chamaerhodos Bunge
  21. Chloromeles (Decne.) Decne.
  22. Cliffortia L.
  23. Coleogyne Torr.
  24. Coluria R.Br., kolurija
  25. Comarum L.
  26. Cormus Spach
  27. Cotoneaster Medik., mušmulica, dunjarica
  28. Crataegus L., glog
  29. Cydonia Mill., dunja
  30. Dasiphora Raf.
  31. Dichotomanthes Kurz
  32. Dryas L., drijas, osinica
  33. Drymocallis Fourr. ex Rydb.
  34. Eriobotrya Lindl., mušmula
  35. Eriolobus (Ser.) M.Roem.
  36. Exochorda Lindl., eksohorda
  37. Fallugia Endl., falugija
  38. Farinopsis Chrtek & Soják
  39. Filipendula Mill.
  40. Fragaria L., jagoda
  41. Geum L., blaženak
  42. Gillenia Moench, gilenija
  43. Hagenia J.F.Gmel., hagenija
  44. Hedlundia Sennikov & Kurtto
  45. Hesperomeles Lindl.
  46. Heteromeles M.Roem.
  47. Holodiscus (K.Koch) Maxim., holodiskus
  48. Kageneckia Ruiz & Pav.
  49. Kelseya (S.Watson) Rydb., kelseja
  50. Kerria DC., kerija
  51. Leucosidea Eckl. & Zeyh.
  52. Lindleya Kunth
  53. Luetkea Bong., lutkeja
  54. Lyonothamnus A.Gray, lijonotamnus
  55. Macromeles Koidz.
  56. Malacomeles (Decne.) Decne.
  57. Malus Mill., jabuka
  58. Marcetella Svent.
  59. × Margyracaena Bitter
  60. Margyricarpus Ruiz & Pav., margirikarpus
  61. Micromeles Decne.
  62. Neillia D.Don, nejlija
  63. Neviusia A.Gray, nevijuzija
  64. Oemleria Rchb.
  65. Oncostylus (Schltdl.) F.Bolle (9 spp.)
  66. Osteomeles Lindl., ostejomeles
  67. Pentactina Nakai
  68. Peraphyllum Nutt., perafilum, ‘pješčana kruška’
  69. Petrophytum (Nutt.) Rydb., petrofiton
  70. Photinia Lindl., focinija, ‘sjajna mušmula’
  71. Physocarpus (Cambess.) Raf., mjehurasta suručica
  72. Pleiosorbus L.H.Zhou & C.Y.Wu
  73. Polylepis Ruiz & Pav.
  74. Potaninia Maxim.
  75. Potentilla L., petoprst
  76. Pourthiaea Decne.
  77. Prinsepia Royle, prinsepija
  78. Prunus L., šljiva
  79. Pseudocydonia (C.K.Schneid.) C.K.Schneid.
  80. Purshia DC. ex Poir., puršija
  81. Pyracantha M.Roem., glogovac, vatreni trn, pirakanta
  82. × Pyraria A.Chev.
  83. × Pyronia H.J.Veitch ex Trab.
  84. Pyrus L., kruška
  85. Rhaphiolepis Lindl., rafijolepis
  86. Rhodotypos Siebold & Zucc., rodotip, sjajna kerija
  87. Rosa L., ruža
  88. Rubus L., malina, kupina
  89. Sanguisorba L., krvara
  90. Sarcopoterium Spach, sarkopoterijum
  91. Sibbaldia L., žutak
  92. Sibbaldianthe Juz.
  93. Sibiraea Maxim., sibireja
  94. Sieversia Willd.
  95. Sorbaria (Ser.) A.Braun, sorbarija
  96. × Sorbaronia C.K.Schneid.
  97. × Sorbocotoneaster Pojark.
  98. × Sorbomeles Sennikov & Kurtto
  99. × Sorbopyrus C.K.Schneid., sorbopirus
  100. Sorbus L., oskoruša
  101. Spenceria Trimen, spencerija
  102. Spiraea L., suručica
  103. Spiraeanthus (Fisch. & C.A.Mey.) Maxim.
  104. Taihangia T.T.Yu & C.L.Li (1 sp.)
  105. Tetraglochin Poepp.
  106. Torminalis Medik.
  107. Vauquelinia Corrêa ex Humb. & Bonpl.
  108. Waldsteinia Willd., valdštajnija
  109. Xerospiraea Henrard

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Phylogeny and classification of Rosaceae. Pristupljeno 6. studenog 2020.
  2. ↑ Genetic Variation, Polyploidy, Hybridization Influencing the Aroma Profiles of Rosaceae Family, pristupljeno 14. svibnja 2026.
  3. ↑ Symbiotic Systems, pristupljeno 10. svibnja 2026.
  4. ↑ Rosaceae. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. lipnja 2013. Pristupljeno 6. rujna 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. 1 2 A brief review of the fossil history of the family Rosaceae with a focus on the Eocene Okanogan Highlands of eastern Washington State, USA, and British Columbia, Canada, pristupljeno 14. svibnja 2026.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ružovke&oldid=7459170"