Prijeđi na sadržaj

Ribozim

Izvor: Wikipedija
model ribozima hammerhead

Ribozim (od riječi ribo - riboza + zim - enzim) je vrsta molekule ribonukleinske kiseline (RNA) koju su otkrili Sydney Altman i Thomas Robert Cech, za što su 1989. godine dobili Nobelovu nagradu za kemiju.[1][2]

Sadrže ga svi živi organizmi, uključujući i organizme koji su na rubu živog i neživog svijeta, viruse. Građeni su slično proteinima.[1]

Ribozim je katalitičan. Premda je njihova prostorna građa slična proteinskoj, neke vrste ribozima, za razliku od proteinskih enzima, djeluju samo jednokratno. U transkripciji neki introni djeluju takvom katalizom da se sami izrežu iz prvotnog materijala i na koncu procesa ostaju molekule glasničke ili ribosomske RNA.[1] Ostale vrste ribozima djeluju višekratno i katalizatori su u potpunom smislu riječi. Te vrste ribozima uglavnom djeluju na reakcije u kojima sudjeluje RNA.[1]

Kompleksi RNA i katalitičkih ribonukleoproteina smatraju se nadopunjenim ribozimima jer je katalitički dio RNA, a ne proteini. Ribosomi su najsloženija vrsta ribozima.[1]

Otkriće ribozima pridonijelo je hipotezi po kojoj se živi svijet prvo bio RNA-svijet koji je prethodio razvitku svijeta čija su osnova DNA i proteini.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 5 6 ribozimi. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 28. prosinca 2014.
  2. Nobelova nagrada za kemiju 1989.